Industrijska i zanatlijska kultura
Mnogi stanovnici Ofenbaha do danas veruju da se u starim dokumentima nalaze dokazi da je Frankfurt nekada pripadao Ofenbahu. To nije dokazano, ali jeste dokaz da su oni suprotstavljeni gradovi. Za razliku od Frankfurta, u Ofenbahu se razvila bogata građanska industrijska kultura, kojoj su danas posvećeni specijalizovani muzeji. Muzej kože, na primer, nastao iz duge tradicije Ofenbaha u obradi kože. Ili muzej Klingspor, koji pokazuje knjišku i tipografsku umetnost, između ostalog i radove Petera Berensa i Manuale Tipografico poznatog tipografa Bodonija. Prizemlje muzeja sadrži izložbu Karla Klinspora i Zigfrida Gugenhajma, koji je 1938. emigrirao u Njujork – a čije ime je i danas tako zvučno. Godine 1800. Ofenbah je mesto gde je pronađena umetnost litografije, i od tada je grad centar grafičkih radova. Poznata ofenbaška visoka škola za dizajn i oko 900 pogona sa područja dizajna, štampe, grafike i filma čine Ofenbah jednim od najvažnijih kreativnih centara Nemačke.
Meteorolozi i poznati posetioci
Kod prognoze vremena je manje bitna kreativnost od tačnosti za Nemačku Meteorološku službu, koja od 1952. ima sedište u Ofenbahu. Iako se njene aktivnosti obično tek posle primete, vredi posetiti meteorološku stanicu u Ofenbahu, koja je rekreativna oblast, zabavni park i muzej na otvorenom.
Poznati kreativni ljudi poput Nikola Paganinija i Volfganga Amadeusa Mocarta posetili su nekoliko puta prosperitetan grad, jedan radi kupovinu žice koje se proizvode ovde, a drugi, jer su mu note bile premeštene ovde. I Gete je ovde bio često gost, jer je njegova verenica stanovala ovde. Muzeji Ofenbaha, uključujući muzej Rozengarten za savremenu umetnost, lepu perioda druge polovine 19.veka, dvorac Izenburg – jedan od najvažnijih objekata renesanse severno od Alpa – izuzetne crkve i parkovi čine Ofenbah i danas veoma vrednim odredištem.