Grad poput sunca, a ulice poput sunčevih zraka
Ima veliki, raskošni dvorac, ali nema stari grad – možda ćete baš to pomisliti kada posetite Karlsrue. Karlsrue je mlad grad, nastao tek 1715, tako da mu nedostaju srednjovekovne uličice, koje mnogi nemački gradovi imaju. Badenski grof Karl Vilhelm je koncipirao grad i snova, čijem centru nalazi dvorac, od koga vode kao na ruži kompasa 32 ulice i avenije, poput sunčevih zraka, nalik lepezi. Tako se Karlsrue od samog početka prikazuje kao grad bez zidina, otvoren za prijatelje i goste, tolerantan i liberalan. U podizanju su učestvovali ljudi iz Francuske, Poljske, Italije, Švajcarske i iz mnogih nemačkih zemalja, badenski ustav iz 1818. je bio mnogo ispred svog vremena, a 1822. je ovde nastala prva zgrada parlamenta u Nemačkoj.
Klasicizam u gradu, badenska kuhinja u tanjiru
Arhitekta Fredric Vajnbrener je dao pečat slici grada u prvoj polovini 19. veka, i još danas je moguće videti mnogo njegovih građevina u centru Karlsruea, tako se u najmarkantnije klasicističke gradske celike Evrope ubrajaju pijaca sa evangelističkom crkvom i gradska većnica na srednjoj osi grada sever-jug, koja vodi ka Via Triumphalis. Ali duh grada je opušten: oko pijace se opaža život grada na brojnim ulicama, kafićima i pivskim baštama, možete se uputiti na šoping turu u najdužoj šoping ulici Badena, Kajzerštrase, ili se odmoriti u izvrsnim badenskim restoranima. I na kraju utonuti u bogat noćni život grada. Sledećeg dana biste možda mogli da posetite mnoge muzeje, kao što su Narodni muzej u dvorcu, ili otvorene parkove i zelene površina u Karlsrueu, koji su dobrodošla alternativa: botanička bašta, dvorska bašta i zoološki vrt su zelena ostrva i oaze mira, koje se isplati posetiti – kad ne bi bilo toliko drugih zanimljivih stvari. A pošto je intelektualna klima u gradu uvek bila malo liberalnija, cvetaju umetnosti, kultura i mediji, kao i žurke, šoping i tipično badensko gostoprimstvo.